In a strategic move to simplify and fast-track trade processes in Rwanda, the Rwanda Inspectorate, Competition and Consumer Protection Authority (RICA), in collaboration with the Rwanda Revenue Authority (RRA) has launched a targeted training program for importers, exporters, clearing agents and other key players in trade logistics.

 

The initiative focuses on equipping stakeholders with practical skills to effectively use the newly integrated Single Transaction Portal (STP), a user-friendly, one-stop digital platform introduced following recent Cabinet directives aimed at streamlining all customs-related services under one online Portal

 

In his opening remarks, Patrick Hagumimana the Acting Head of Department/Registration, Licensing & Enforcement at RICA emphasizes that the transition to this fully digital platform is designed not only to reduce paperwork and administrative delays but also to enhance transparency, traceability and efficiency in Rwanda’s import-export ecosystem.

 

“This training is part of our broader mission to make trade in Rwanda smarter, faster and more responsive to the needs of businesses,” He said, encouraging all stakeholders to take advantage of this opportunity to stay ahead and fully integrate into the digital trade environment.”

 

The STP is expected to be a game-changer for businesses navigating cross-border trade, especially those dealing with time-sensitive agricultural and animal products. 

 

Participants are being trained to efficiently use the platform and access key RICA services now available online.

 

As Rwanda positions itself as a regional trade hub, the STP initiative reflects the country’s continued investment in technology-driven governance and its commitment to easing the cost of doing business.

U Rwanda rwifatanyije n’isi mu kwizihiza umunsi mpuzamahanga wahariwe uburenganzira bw’umuguzi

Kuva mu 1983, buri mwaka tariki ya 15 werurwe ni umunsi mpuzamahanga wahariwe Iyubahirizwa ry’uburenganzira bw’Umuguzi.Muri uyu mwaka U Rwanda rwifatanyije n’isi yose mu kwizihiza uwo munsi ruboneraho no kumurika ku mugaragaro Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubugenzuzi bw’ubuziranenge, ihiganwa mu bucuruzi no kurengera Abaguzi, RICA, kizita by’umwihariko ku gukumira ibicuruzwa bitujuje ubuziranenge ku isoko, guteza imbere ihiganwa mu bucuruzi ndetse no kurengera abaguzi.

Muri uyu mwaka wizihijwe hibandwa ku kurengera umuguzi muri iki gihe hakoreshwa ikoranabuhanga mu kwishyura. Ufite insanganyamatsiko igira iti “Turengere umuguzi mu Isi y’ubukungu bushingiye ku ikoranabuhanga.”

Bigendanye n’insanganyamatsiko yuyu mwaka abaguzi baranakangurirwa gukoresha ikoranabuhanga mu kwishyura serivisi zitandukanye.

Umuyobozi Mukuru wa RICA, Uwumukiza Béatrice, yavuze ko abantu bakwiye kwitabira gahunda yo gukoresha ikoranabuhanga bishyura, yaba mu gihe bahaha cyangwa se baka serivisi zitandukanye, cyane muri iki gihe cya Covid-19 kugira ngo hirindwe ihererekanya ry’amafaranga n’ubutekamutwe bukorerwa abantu mu gihe bitwaje amafaranga.

Ati “Abantu benshi nitumara kubyumva no kubimenya tukajya dukomeza no guhanahana amakuru, amabwiriza akubahirizwa, ibyo bintu bizacika. Haba habonetse imbogamizi, abakoze ayo makosa bakabihanirwa hakurikijwe amategeko.”

Yongeyeho ati “Umuguzi afite uburenganzira bwo gusubizwa amafaranga ye mu gihe habaye ikibazo cy’ikoranabuhanga (network) […] Afite uburenganzira bwo gusaba amakuru kandi akayahabwa, agasobanurirwa uko ibintu bikora kandi ku gihe.”

Kugeza ubu mu Rwanda hari imiryango Nyarwanda ibiri iharanira uburenganzira bw’abaguzi, irimo Rwanda Consumer’s Protection Organization (ADECOR) yatangiye mu 2018 na Africa Centre for Competition, Consumer Protection and Intellectual Property Policy (ACCIP Rwanda), ikigo cyibanda ku bushakashatsi ku burenganzira bw’abaguzi, ihiganwa mu bucuruzi ndetse n’umutungo bwite mu by’ubwenge cyatangiye mu 2019.

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umuryango uharanira Uburenganzira bw’Abaguzi (ADECOR), Ndizeye Damien, yavuze ko mu Rwanda hamaze guterwa intambwe ishimije mu kubahiriza uburenganzira bw’umuguzi ndetse ko bigeze ku kigero cya 80%.

Ati “Kugira ngo dushishikarize na ba bandi batarajya mu ikoranabuhanga kurijyamo, ni uko hakitabwaho kugabanya ibiciro bijyanye na serivisi. Iyo urebye ibiciro biri hejuru. Nko kuri Mobile Money iyo wohereje amafaranga hari ayo baguca, uwayakiriye nawe bakamuca andi […] ibi bituma abantu badashishikarira gukoresha ikoranabuhanga.”

Back